Bol u leđima ili vratu jedan je od najčešćih razloga dolaska liječniku. Kada ne prolazi, kada se spušta niz nogu ili ruku ili kada se uz nju jave trnci i slabost, svi postavljaju isto pitanje: trebam li magnetsku rezonanciju?

Odgovor nije uvijek da, a kada jest, sama snimka je tek pola posla. Druga polovica je liječnik koji je zna pročitati u kontekstu vaših simptoma.

U SalonaMED-u MR kralježnice snimamo na uređaju Siemens MAGNETOM Altea jakosti 1,5 T, a nalaze tumači radiološki tim u kojem je i subspecijalist neuroradiologije dr. Krešimir Kolić. Na procjeni nalaza s njim usko surađuju neurolog izv. prof. dr. sc. Ivica Bilić, uži specijalist za neuromuskularne bolesti i neurokirurg dr. Vlatko Ledenko, s više od 20 godina iskustva u liječenju bolesti mozga i kralježnice.

Kada je MR kralježnice zaista potreban

Većina akutnih bolova u križima smiri se unutar nekoliko tjedana, uz umjerenu aktivnost, lijekove protiv bolova i postupni povratak svakodnevici. Zato stručne smjernice ne preporučuju rutinsko snimanje u prvim tjednima nespecifične boli ako nema znakova ozbiljnijeg problema. Snimka u tom razdoblju rijetko mijenja liječenje, a često otkrije promjene koje s boli nemaju nikakve veze.

MR je u pravilu opravdan kada bol traje dulje od šest tjedana unatoč liječenju, kada se širi niz nogu ili ruku po tijeku živca, kada se planira infiltracija ili operacija te kada liječnik posumnja na nešto više od mehaničke boli.

Postoje i simptomi kod kojih se ne čeka. Odmah se javite na hitni prijem ako uz bol u leđima imate:

• slabost noge ili ruke koja se pogoršava
• utrnulost u području prepona i unutarnje strane bedara
• novonastale probleme s mokrenjem ili stolicom
• jaku bol nakon ozbiljnog pada ili prometne nesreće

To mogu biti znakovi ozbiljnog pritiska na živčane strukture koji ne smiju čekati redovni termin za MR.

Bez odgađanja, ali ne nužno na hitnom prijemu, liječnik treba procijeniti i bol uz povišenu temperaturu ili neobjašnjiv gubitak tjelesne težine te bol kod osoba koje su ranije liječene od zloćudne bolesti.

Vratna, prsna, slabinska ili cijela kralježnica

MR se snima po segmentima i važno je snimiti onaj koji odgovara simptomima. Bol u vratu koja se širi u rame, ruku ili prste upućuje na vratnu kralježnicu. Bol u križima koja se spušta niz nogu, poznata kao išijas, najčešće dolazi iz slabinske kralježnice. Prsna kralježnica snima se rjeđe, uglavnom kod boli među lopaticama koja nije mišićnog podrijetla, nakon prijeloma ili kod sumnje na promjene kralježaka.

Snimanje cijele kralježnice potrebno je kod upalnih i sistemskih bolesti te kada simptomi ne upućuju na jednu jasnu razinu. Ako niste sigurni koji segment trebate, pri naručivanju navedite preporuku liječnika ili opišite tegobe našem osoblju.

Što MR prikazuje bolje od rendgena i CT-a

Rendgen pokazuje kosti: položaj kralježaka, visinu međukralježničnih prostora i zakrivljenost. CT daje detaljniji prikaz koštanih struktura i prijeloma. Bol koja se širi niz nogu ili ruku, uz trnce ili slabost, najčešće ne dolazi iz kosti. Dolazi iz diska koji pritišće živčani korijen ili iz suženog kanala kroz koji prolaze kralježnična moždina i živci.

To su meka tkiva, a njih najbolje prikazuje magnetska rezonancija. Na snimci se vide međukralježnični diskovi i njihova hidratacija, hernije i smjer u kojem pritišću, živčani korijeni, kralježnična moždina, ligamenti, edem koštane srži te promjene koje upućuju na upalu ili tumor. MR pritom ne koristi ionizirajuće zračenje, što je važno kod mlađih pacijenata i ponovljenih kontrola.

Išijas i spinalna stenoza: dva najčešća razloga snimanja

Išijas je bol koja se iz križa širi kroz stražnjicu niz nogu, ponekad do stopala, uz trnce, žarenje ili slabost. Nastaje zbog nadražaja ili pritiska na korijene ishijadičnog živca, najčešće zbog hernije diska u slabinskoj kralježnici. MR pokazuje koji je korijen pritisnut i čime, a pokazat će i kada uzrok nije disk.

Spinalna stenoza je suženje kanala kroz koji prolaze kralježnična moždina i živčani korijeni. Kod starijih osoba tipično se očituje bolom, težinom ili trncima u nogama pri hodanju. Bolesnici se zato moraju zaustaviti nakon određene udaljenosti, a olakšanje osjete kada sjednu ili se pognu naprijed. MR prikazuje na kojoj je razini kanal sužen i koliko, što je ključno ako se razmatra operacija.

Nalaz kaže protruzija. Trebate li se brinuti?

Nalaz MR kralježnice gotovo uvijek nešto pokaže. Degenerativne promjene diska, ispupčenja i protruzije dio su prirodnog starenja kralježnice, kao sijeda kosa ili bore. Veliki sustavni pregled objavljen u časopisu American Journal of Neuroradiology objedinio je podatke iz 33 studije s više od 3000 osoba koje nisu imale nikakvu bol u leđima. Degeneraciju diska imalo je 37 posto dvadesetogodišnjaka i 96 posto osamdesetogodišnjaka. Ispupčenje diska imalo je 30 posto ljudi u dvadesetima i 84 posto u osamdesetima. Protruziju je, ovisno o dobi, imalo između 29 i 43 posto ispitanika.

Drugim riječima, protruzija na nalazu ne znači automatski da uzrokuje vašu bol. Još manje znači da vam treba operacija.

Važno nije samo što piše na nalazu, nego objašnjava li taj nalaz vaše tegobe. Hernija diska na razini L5/S1 koja pritišće lijevi živčani korijen uklapa se u sliku ako se bol širi niz lijevu nogu do stopala. Ista hernija kod pacijenta kojeg boli desna strana križa vjerojatno je usputni nalaz.

Promjena na MR-u ne znači automatski da je ona uzrok pacijentovih tegoba. Važno je povezati nalaz sa simptomima i neurološkim pregledom kako bismo procijenili što doista uzrokuje problem.

Dr. Vlatko Ledenko, dr. med., spec. neurokirurgije

Zato na procjeni nalaza u SalonaMED-u surađuju radiolog, neurolog i neurokirurg. Radiolog opisuje što se vidi na snimci. Neurolog pregledom provjerava reflekse, snagu mišića, osjet i tijek boli te utvrđuje dolaze li tegobe uopće iz kralježnice ili primjerice iz perifernog živca. Neurokirurg procjenjuje traži li pritisak na živac ili kralježničnu moždinu kirurško liječenje. Koji će specijalist biti uključen i kojim redom, ovisi o vašim simptomima i nalazu.

Ako ste dobili nalaz s protruzijom, hernijom ili stenozom i niste sigurni što znači za vaše tegobe, nazovite nas na 021 312 763 i dogovorit ćemo pregled kod specijalista koji odgovara vašem slučaju.

Što nakon nalaza

Nije svaki nalaz dijagnoza i nije svaka promjena razlog za operaciju.

Dijagnozu postavlja liječnik koji nalaz poveže s pregledom. Kod većine pacijenata s hernijom diska tegobe se smiruju bez operacije, uz fizikalnu terapiju, kineziterapiju i lijekove. Kirurško liječenje dolazi u obzir kada postoji neurološki ispad, kada bol unatoč liječenju traje mjesecima i ozbiljno narušava svakodnevicu ili kada je pritisak na živac ili kralježničnu moždinu izražen.

Kada je operacija potrebna, dr. Ledenko primjenjuje maksimalno poštedne tehnike s malim rezovima, što u pravilu znači manju kiruršku traumu i brži oporavak. Radiologija, neurologija, neurokirurgija i fizikalna terapija u SalonaMED-u pod istim su krovom, pa od snimke do plana liječenja ne morate prenositi dokumentaciju s adrese na adresu.

Ako već imate MR nalaz iz druge ustanove, ne morate snimanje ponavljati samo zbog konzultacije. Ponesite nalaz i snimke na CD-u, a liječnik će procijeniti jesu li dovoljni za odluku o liječenju.

Kada se snima s kontrastom

Za većinu degenerativnih stanja, poput hernije diska ili suženja kanala, kontrast nije potreban. Primjenjuje se kada treba razlikovati ožiljak od nove hernije nakon ranije operacije, kod sumnje na upalu, infekciju ili tumor te kod nekih neuroloških bolesti. Tada je u pravilu potreban svjež nalaz kreatinina, a upute za pripremu dobit ćete pri naručivanju.

Kako izgleda pregled

Snimanje jednog segmenta obično traje 20 do 30 minuta. Ležite na leđima i mirujete, uz čepiće ili slušalice zbog buke uređaja. MAGNETOM Altea ima otvor promjera 70 cm, širi od standardnih 60 cm, što mnogim pacijentima koji teže podnose zatvoreni prostor olakšava pregled. Za snimanje kralježnice ne trebate doći natašte.

Sve o odjeći, implantatima i klaustrofobiji pročitajte u našem vodiču Kako se pripremiti za magnetsku rezonancu.

Često postavljana pitanja

Trebam li MR ako imam išijas?

Ne nužno. Ako bol traje kraće od šest tjedana i nema slabosti ni drugih alarmnih znakova, snimanje u pravilu ne mijenja liječenje. Odluku o snimanju donosi liječnik nakon pregleda.

Kome se javiti nakon MR nalaza?

Ovisi o tegobama i nalazu. Neurolog procjenjuje odgovara li nalaz simptomima i dolaze li tegobe iz kralježnice, a neurokirurg procjenjuje je li potrebno kirurško liječenje. Ako niste sigurni, nazovite nas i preporučit ćemo vam odgovarajući pregled.

Trebam li uputnicu za MR kralježnice?

Za pregled koji plaćate sami uputnica nije potrebna. Preporuka liječnika ipak pomaže odabrati pravi segment i protokol snimanja. Korisnici Croatia i Merkur osiguranja pretragu mogu obaviti i putem dopunskog ili dodatnog osiguranja.

Mogu li na MR ako imam vijke u kralježnici?

U većini slučajeva da, ali sigurnost ovisi o konkretnom implantatu i uvjetima snimanja, a ne samo o materijalu od kojeg je izrađen. Ponesite dokumentaciju o operaciji i ugrađenom materijalu kako bi osoblje prije pregleda provjerilo njegovu oznaku. U blizini metalnih dijelova slika može biti manje oštra.

Što ako me boli ležati mirno?

Recite to osoblju pri naručivanju i na dan pregleda. Položaj se može prilagoditi, a o uzimanju lijeka protiv bolova prije pregleda dogovorite se sa svojim liječnikom.

Kako se naručiti

Cilj nije pronaći razlog za operaciju. Cilj je razumjeti što uzrokuje tegobe i odabrati liječenje koje ima smisla.

Snimanje MR kralježnice: Poliklinika za radiologiju Solin – SalonaMED, 021 312 763 ili kontakt obrazac.

Neurološki pregled: izv. prof. dr. sc. Ivica Bilić, Poliklinika za radiologiju Solin – SalonaMED, 021 312 763.

Neurokirurška konzultacija: dr. Vlatko Ledenko, Medicinska poliklinika SalonaMED, 021 312 761 ili kontakt obrazac.

Ovaj članak informativnog je i edukativnog karaktera. Sadržaj je pripremljen u suradnji s medicinskim specijalistima te stručno pregledan prije objave. Informacije ne zamjenjuju individualni liječnički pregled, dijagnostiku niti terapijske preporuke. Za sve specifične zdravstvene upite obratite se svom liječniku.

Literatura

Brinjikji W. i sur. Systematic Literature Review of Imaging Features of Spinal Degeneration in Asymptomatic Populations. American Journal of Neuroradiology, 2015;36(4):811–816. Sažetak